BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Bombardovanje aerodroma u Lazarevcu zaboravljena priča

Bombardovanje aerodroma u Lazarevcu zaboravljena priča
05.02.2018. god.
U odbrani zemlje 7. aprila 1941. godine herojski izgubili živote Lazar Štarbeger, Senta Milenković, Lazar Ivančević, Petar Stanojević, Miodrag Ž. Mihailović, Labud Egić, Tihomir Simeunović, Krojač Stančelović i Luka Stojanović


U aprilu se navršava 77 godina od kada je nemačka avijacija u Drugom svetskom ratu bombardovala Beograd. U toj operaciji sa zemljom je sravnjen veliki deo prestonice, nastradalo je više hiljada građana, naneta je neprocenjiva šteta važnim infrastrukturnim objektima, nacionalnim i kulturnim institucijama. Među pričama koje je prekrio zaborav je i ona neispričana o sudbini  pomoćnog aerodroma kod Lazarevca uništenog u bombardovanju 7. aprila 1941. godine.

U odbrani zemlje od nacističke Nemačke, na tom mestu je devet avijatičara herojski izgubilo živote – Lazar Štarbeger, Senta Milenković, Lazar Ivančević, Petar Stanojević, Miodrag Ž. Mihailović, Labud Egić, Tihomir Simeunović, Krojač Stančelović i Luka Stojanović.

– U istoriji srbskog naroda postoje mnogi neistraženi događaji, zaboravljeni junaci, neizgrađena spomen-obeležja, uprkos nastojanjima da se sačuva tradicija i identitet minulih stoleća. Jedna od zaboravljenih priča je i ona o pomoćnom aerodromu kod Lazarevca. U arhivskoj građi i brojnim delima napisanim o Vazduhoplovstvu Kraljevine Jugoslavije nisu postojala saznanja o bombardovanju Lazarevca i stradanju pomoćnog aerodroma u toku napada nemačke avijacije u kratkotrajnom Aprilskom ratu 1941. godine. Trag o postojanju aerodroma u Lazarevcu u vezi je sa Ulicom šest avijatičara, koja je ustanovljena 1984. godine na osnovu inicijative grupe građana – objašnjava prof. dr Milorad Đoković, novinar i publicista, autor multimedijalne izložbe „Bombardovanje aerodroma u Lazarevcu i pogibija devet avijatičara”.

Ova postavka otvorena je povodom Dana ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane, u galeriji „Savremenici” lazarevačkog Centra za kulturu, 24. decembra. Među zvanicama na otvaranju bili su Zlata i Ljubiša Kordić, ćerka i unuk Labuda Egića, avijatičara poginulog na lazarevačkom aerodromu.

Rekonstrukcija događaja iz 1941. godine trajala je više decenija, a počela je novinskim tekstom Milorada Đokovića objavljenim u „Ekspres Politici” 1982. godine. Analizirani su, zatim, relevantni arhivski izvori, uložen napor autora, stručnjaka i entuzijasta koji su imali želju da se utvrdi istina o stradanju pripadnika kraljevske avijacije.

– U monografiji „Lazarevac i okolina” objavljenoj 1962. godine navode se pogrešni podaci da je drugog dana rata grad osetio dejstvo zloglasnih „štuka”, sa konstatacijom: „Mali pomoćni aerodrom u neposrednoj blizini Lazarevca bio je cilj napada izvršenog već oko osam časova. No, avioni su bili sklonjeni, stradao je delimično grad i njegovo nezaštićeno stanovništvo”. Jedino što je bilo nesporno jeste da je prilikom bombardovanja teško oštećena Crkva Svetog Dimitrija sa Spomen-kosturnicom poginulih u Kolubarskoj bici. Deset godina kasnije, 1972, u delu „Vazduhoplovstvo u NOR-u 1941 – 1945”, autora Bože Lazarevića, objavljena je bleda slika aviona sa potpisom „Popaljeni avioni kod Lazarevca, aprila 1941”, ali bez ikakvog opisa ovog događaja. Bio je to prvi i jedini trag o stradanju aerodroma iako je kasnije objavljeno tridesetak knjiga o avijaciji Kraljevine Jugoslavije i Aprilskom ratu kada su piloti Šestog lovačkog puka herojski branili nebo Jugoslavije od višestruko nadmoćnijeg neprijatelja – priča Đoković i ističe da je doprinos realizaciji ovog projekta dala Organizacija rezervnih vojnih starešina opštine Lazarevac sa Branislavom Anočićem, pukovnikom Vojske Srbije, na čelu.

Poginuli avijatičari, osim Luke Stojanovića, koji je sahranjen u selu Đinđuše u Bojniku, pokopani su na lazarevačkom groblju. I posle toliko decenija na groblju ne postoji spomen-obeležje posvećeno ovim junacima. Jedna ulica u Lazarevcu nosi ime avijatičara, ali nažalost pogrešno. Umesto ulice Devet avijatičara, na tablama stoji – Ulica šest avijatičara.

– Povodom godišnjice bombardovanja, na mestu gde je nekada bio aerodrom, a sada je Dom zdravlja „Dr Đorđe Kovačević” i Specijalna bolnica za endemsku nefropatiju, biće podignuta spomen-ploča u znak sećanja na izginule avijatičare – kaže Đoković.

Bombardovali Beograd sa 1.570 aviona

Nemačka je za napad na Jugoslaviju angažovala 590 lovaca, 800 bombardera, 280 izviđača, ukupno 1.570 aviona – bez armijske avijacije i transportnih aviona. U operaciji nazvanoj „Strašni sud” bez objave rata prvi napad na Beograd počeo je 6. aprila 1941. godine u 6.30 časova, odmah posle Hitlerovog govora na radiju. Prvog dana, u napadu na grad učestvovalo je 500 bombardera, uz zaštitu 250 lovaca.

Bombardovanje je nastavljeno u više talasa 7, 11. i 12. aprila. U nemačkim izvorima se navodi da je 7. aprila 1941. godine formacija „Junkers Ju-87” koju su sačinjavale zloglasne „štuke” bombardovala i pomoćno letilište kod Lazarevca gde je uništen ili teško oštećen veliki broj jugoslovenskih školskih aviona na zemlji.

Opisujući dejstvo nemačke avijacije, mr Zlatomir Grujić, pukovnik avijacije u penziji, u delu „Vazduhoplovstvo u aprilskom ratu” navodi: „Vazduhoplovna grupacija Arad je dva puta napadala Beograd, manjim snagama Štuka (oko 60 aviona), tragajući za jugoslovenskim avionima na zemlji, a napadali su i aerodrome: Lazarevac, Smederevska Palanka, Staro Topolje (Đakovo) i Novi Sad”.

Branka Vasiljević,
Politika


POVEZANE TEME:

 

Dan kada smo bombardovali Rajh

 

Osveta kraljevskog vazduhoplovstva za bombardovanje Beograda i skrivene istorijske činjenice o kontraudaru bombardera kraljevskog vazduhoplovstva Većina naših čitalaca zna da je 6.4.1941. godine bez objave rata ...



  • Izvor
  • foto: Avijatičar Labud Egić (Foto Privatna arhiva) / Politika/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Uprkos ogromnoj vojnoj pomoći čitavog Zapada, već je svima jasno da je pobeda Rusije na ukrajinskom frontu neminovna i da će uslediti uskoro. I upravo je to i vreme...


EU i SAD guše Srbiju jer veruju da je previše slična Rusiji

Toksikološki institut u Bonu je u uzorcima sa autopsije otkrio tragove leka droperidol, teškog neuroleptika koji može da izazove infarkt, a koji Miloševiću nikada nije bio propisan. Istragu o...


Serija režiranih ratova koju je nametnula zapadna oligarhija, a koja kulminira sada sukobom sa Rusijom, samo je očajnički i uzaludni pokušaj da se očuva kriminalna i nepravedna svetska dominacija...

Svađa oko američke granične krize postala je test da li država može da prkosi saveznoj vladi kako bi se zaštitila


Navršilo se tačno 81 godina od završetka velike napadne operacije Crvene armije koja je imala za cilj da probije opsadu Lenjingrada, čijem stanovništvu je usled teškog bombardovanja i permanentne...


Ostale novosti iz rubrike »